 |
Barack Obama
|
Po elo je s jednom
rije ju ¡V 'rafinirati'. 3. srpnja senator Obama rekao je novinarima da e on
'rafinirati' svoj prijedlog politike u Iraku, nakon posjeta toj zemlji i
razgovora s tamo njim ameri kim zapovjednicima. Ta njegova izjava izazvala je
pravu politi ku oluju nakon ega je Obama svojim prista ama poku ao ponovno
pojasniti svoj stav.
"Bit u promi ljen i oprezan kada je u pitanju na e povla enje iz Iraka.
Povla io bih jednu ili dvije brigade mjese no. Tom brzinom na e snage bi
napustile Irak u roku od 16 mjeseci. Nisam promijenio svoj stav i ne tra im
manevarski prostor po tom pitanju."
Obamu su nakon ove izjave protivnici krititzirali. Me utim, ona je zabrinula i
potencijalne prista e u sredi tu politi kog spektra. Analiti ar Michael
O'Hanlon iz washingtonskog Instituta Brookings ne podr ava rat u Iraku, ali
vjeruje da bi naglo ameri ko povla enje moglo dovesti do ozbiljnih negativnih
posljedica - po regiju i ameri ke interese.
"Ja sam iznimno zabrinut. Vjerujem da je senator iznio dosta odr ivih i
razboritih stavova no njegov raspored povla enja snaga doveo bi u pitanje te ak
rad koji je ve godinama ulagan, kao i napredak koji vidimo. Jednostavno,
njegov raspored povla enja je prebrz."
O'Hanlon je bio sna an kriti ar politike ameri ke administracije prema Iraku i
skepti an u vezi sa slanjem poja anja, prije godinu i pol dana. No nakon dvije
posjete Iraku te nakon dolaska poja anja, O'Hanlon je zaklju io da je ostvaren
zna ajan politi ki i sigurnosni napredak koji treba sa uvati. To se prema
O'Hanlonovom mi ljenju mo e ostvariti jedino sporim i opreznim povla enjem u
nadolaze im mjesecima.
O'Hanlon i drugi analiti ari isti u da e na kraju
povla enja poja anja, na kraju ovog mjeseca, iz Iraka biti povu eno 25 posto
borbenih snaga. Oni upozoravaju da je nastavak takvog ritma povla enja
preopasan i s tim se, tvrde oni, sla u
i ameri ki zapovjednici.
Predsjedni ki kandidat Republikanske stranke, John
McCain, misli sli no te najavljuje da e on ¡V ako postane predsjednik -
ostaviti u Iraku onoliko vojnika koliko bude potrebno, na rok koji bude
potreban kako bi se uspostavila odgovaraju a stabilnost. Umirovljeni general
Jack Keane, koji radi kao savjetnik zapovjednika u Iraku, generala Davida
Petreausa i ministra obrane Roberta Gatesa, vjeruje da e u predsjedni koj
izbornoj kampanji Irak biti manje zna ajno pitanje. On tako er vjeruje da e do
po etka slijede e godine, kad novi predsjednik preuzme du nost, general
Petreaus biti spreman preporu iti povla enja koja ne e biti puno druga ija od
onoga za to se zala e senator Obama.
"Ne
vjerujem da e biti velike razlike izme u onoga to bi novi predsjednik volio
vidjeti ¡V bez obzira bio on demokrat ili republikanac ¡V i onoga to bi Petraeus
mogao preporu iti. Na temelju preporuke vojnih zapovjednika 2009. godine do i
e do zna ajnog povla enja snaga, a to e biti jo izra enije 2010. godine."
Ovo nije izvjesno, ali bi bila dobra vijest za senatora Obamu koji bi se mogao
na i na putu sukobljavanja s vi im vojnim zapovjednicima koji su oprezni kada
se povede pitanje o povla enju. Michael O'Hanlon nada se da e nadolaze i
posjet senatora Obame Iraku rezultirati ubla avanjem njegovog stava. No Obama
poku ava zaustaviti spekulacije da se predomislio kada je rije o povla enju iz
Iraka. U tekstu u New York Timesu, a i u govoru 3. srpnja, Obama je potvrdio da
i dalje podr ava potpuno povla enje u roku od 16 mjeseci.
"Bit u najjasniji to mogu biti. Ja namjeravam okon ati ovaj rat. Prvog dana u
uredu dovest u vode e generale i dati im novu misiju ¡V da okon aju ovaj rat,
odgovorno i promi ljeno, ali odlu no."
Senator Obama tvrdi da je njegov plan jedini na in da se izvr i pritisak na
ira ke du nosnike, da povuku odre ene sigurnosne i politi ke poteze. Obama
izra ava spremnost jedino na ¡V kako ka e ¡V takti ke prilagodbe kako bi se
osiguralo sigurno povla enje ameri ke vojske. Dok tvrdi kako ne eli stalnu
ameri ku vojnu nazo nost u Iraku, Obama ka e da je voljan na neko vrijeme
zadr ati u Iraku relativno male protuteroristi ke postrojbe, zajedno s vojnim
instruktorima i snagama koje bi ih osiguravale. Demokratski senator nije to no
rekao koliko bi to bilo vojnika no tvrdi da oni ne bi imali borbenu ulogu kao
to je bio slu aj proteklih pet godina.