SAD godinje troe na medicinsku skrb prosjeno 6,5 tisua dolara po glavi stanovnika. Francuska, isto tako visoko razvijena zemlja, troi pola od toga, a svojim graanima prua bolju skrb u rasponu od brige za trudnice pa do bolesnika koji zahtijevaju dugotrajno lijeenje. Sjedinjene Drave imaju jedan od najskupljih zdravstvenih sustava u svijetu, no rangirane su tek na 29. mjesto u svijetu po oekivanoj ivotnoj dobi. 

Sve zapadnoeuropske zemlje rangirane su bolje od Amerike po gotovo svim zdravstvenim pokazateljima. Meutim, europske zemlje imaju obvezno zdravstveno osiguranje za sve stanovnike, dok je u Sjedinjenim Dravama zdravstveno osiguranje stvar osobnog izbora, esto ovisna o dobroj volji poslodavaca. 

U zadnjih est godina, cijene zdravstvenog osiguranja rasle su etiri puta bre od rasta plaa. Trenutno 47 milijuna amerikih graana nema nikakvo zdravstveno osiguranje, dok ih 25 milijuna ima nedostatno osiguranje, odnosno velik dio svojih medicinskih trokova moraju snositi sami. 

Jedna studija Sveuilita Harvard pokazala je da rauni za medicinsku skrb igraju znaajnu ulogu u polovini sluajeva osobnog bankrota, pogaajui godinje 2 milijuna Amerikanaca. 

Amerika troi godinje dva bilijuna dolara – 16 posto bruto drutvenog proizvoda – na zdravstvenu skrb, a trend je u porastu. Trenutno oko etvrtina ukupne potronje savezne vlade odlazi na zdravstvenu skrb to je daleko vie nego u drugim razvijenim zemljama. Predsjedatelj Sredinje banke Ben Bernanke nedavno je upozorio da e do 2050. na potronju u zdravstvenoj skrbi otpadati 50 posto ukupne potronje amerike savezne vlade.

No, debata objelodanjuje i klasine ideoloke razlike izmeu dviju stranaka: republikanski kandidat John McCain eli da potroai sami budu odgovorni za pribavljanje vlastitog zdravstvenog osiguranja u koju svrhu bi im on, kao predsjednik, pomogao pruanjem porezne olakice u visini od pet tisua dolara. Prosjeno zdravstveno osiguranje, meutim, kota ameriku obitelj 12 tisua dolara godinje, odnosei joj etvrtinu prosjenog ukupnog godinjeg dohotka i kotajui svake godine sve vie u apsolutnim i relativnim iznosima. 

Osiguravatelji trenutno imaju mogunost odbiti kao korisnika osobu s postojeim zdravstvenim problemom, a isto tako mogu – prema vlastitoj ocjeni - odbiti platiti odreene zahvate postojeim osiguranicima. 

Paradoksno je da Sjedinjene Drave, uz jedan od najgorih sustava zdravstvene zatite u svijetu, istodobno imaju i najbolju medicinu u svijetu, uz istraivanja kojima se teko moe nai premca. 

Europljani – sa svojim obveznim i sveobuhvatnim sustavima zdravstvene skrbi – pokuavaju stvoriti, po uzoru na Sjedinjene Drave, akademske institucije koje objedinjuju pruanje medicinskih usluga sa znanou i istraivanjima, poput sveuilita Johns Hopkins ili Stanford, te klinike bolnice Massachusetts General.