Iako je Kongres Sjedinjenih Drava glasao u prilog vladinom planu sanacije financijskog sektora, ulagai nisu sigurni hoe li ovaj 700 milijardi dolara vrijedan napor biti i uspjean.  Kongres je postavio niz tekih pitanja u vezi efikasnosti ove ideje prema kojoj drava 'spaava' najvee banke na Wall Streetu.  Porezne obveznike pak zanima zbog ega se privatne firme saniraju njihovim novcem i to e biti ako plan ne ispuni oekivanja.  Kriza amerikog financijskog sektora, naravno, ima implikacije i irom svijeta. i o njima razgovaramo s novinarima iz Britanije, Rusije i Indije koji rade u Washingtonu.

Korijeni krize na Wall Streetu su u injenici da je ameriki financijski sektor optereen nenaplativim dugovima.  Prolih godina, zajam za kupnju kue ili stana je bilo razmjerno lako dobiti te je bio odobren i milijunima Amerikanaca koji ga sada ne mogu otplaivati.  Kako velike investicijske banke i osiguravajua drutva imaju velike investicije na tritu nekretnina, sada su u krizi ili u bankrotu.  esto ih mora spaavati drava – bojei se od irih posljedica propasti takvih velikih firmi.  Na nedavnom godinjem zasjedanju Glavne skuptine Ujedinjenih naroda, niz dravnika je upozorilo da kriza na amerikim financijskim tritima ima i duboke globalne posljedice. 

Na jo razmjerno nejakom ruskom financijskom tritu, dionice su zabiljeile dramatian pad – tako da je ak i rad burze bio obustavljen nekoliko dana.  Iako ruski dravni vrh upire prst u Ameriku, ruska je ekonomija bila u krizi i prije – kae Dmitri Siderov, washingtonski dopisnik moskovskog lista Kommersant. "Nekoliko je imbenika ukazivalo na nadolazee probleme.  Vlada je pokuala preuzeti korporaciju Mechel, najveeg proizvoaa ugljena i elika.  Slino je bilo i s naftnom firmom TNK-BP.  Kremlj se vrlo potrudio da preuzme ove tvrtke.  Sve se to dogaalo u kontekstu ruske invazije na Gruziju, koja je takoer ubrzala krizu na ekonomskom planu".

Nakon napada na Gruziju, s ruskog su trita stranci povukli oko 35 milijardi dolara – kae Siderov. "Da bi stabilizirala situaciju nakon povlaenja stranog novca, vlada je potroila deset posto nacionalnih deviznih rezervi.  Nakon to se saznalo da je vlada spremna trima bankama dati bilijun i pol rubalja, novine su objavile da je situacija stabilizirana.  No, mislim da je to bilo prerano.  Ishod ovisi o tome to e te banke uiniti s tim novcem.  Na situaciju u ruskoj ekonomiji utjee i injenica da su cijene nafte nie no to su bile prije mjesec ili dva."

Dmitri Siderov kae da zarada od izvoza nafte i prirodnog plina ini gotovo polovicu ruskog dravnog prorauna.  Posljedica pada cijena energenata odrazila se i na burzu, koja je – u odnosu na svibanj – izgubila polovicu ukupne vrijednosti.  'U ekonomiji koja jo uvijek slui politici, to je velik problem' – kae ovaj ruski novinar.  Jehangir Pocha je urednik poslovnog asopisa Business World koji izlazi u New Delhiju, a prije je bio dopisnik amerikog lista Boston Globe iz Pekinga. 

On kae da je i sama objava plana Bijele kue o sanaciji amerikog financijskog trita u Aziji imala pozitivne posljedice. "Meutim, nije jasno hoe li trita u Aziji biti sposobna djelovati bez vladine podrke u obliku plasiranja dravnog novca na trite.  U Indiji vlada vrlo pozitivna atmosfera, poslovni su uspjesi posljednjih godina bili toliki da ljudi misle da su imuni na globalne probleme.  Nema realizma.  Vlada osjeaj da je lokalna ekonomija dovoljno snana i da ne treba podrku Zapada.  Meutim, ekonomska e se situacija pogorati i ovdje, prije no to krene na bolje.  Jer, poslovne veze Indije s Amerikom jae su no poslovne veze s Japanom, Kinom i ostatkom Azije".

Kineska ekonomija – kae Jehanger Pocha – takoer je vrlo globalno umreena, sa snanim vezama s Europom, Amerikom, Japanom u jugoistonom Azijom. "Kineska ekonomija ima izraeniju globalnu crtu, u odnosu na indijsku.  Zbog toga na nju vie djeluju dogaaji u inozemstvu. Problem za Kinu i Japan lei u injenici da su valde te dvije zemlje investirale jako mnogo novca na amerikom tritu, primjerice kupujui dravne vrijednosnice.  Zbog toga je vlada Sjedinjenih Drava morala intervenirati u poslovanje hipotekarnih divova Fannie Mae i Freddie Mac.  U njima je – kao i u obveznicama amerikog Ministarstva financija -  jako mnogo stranog novca". 

Robbie Dinwood, urednik dnevnika The Herald iz Edinburgha u kotskoj, kae da je mnogim njegovim kolegama donedavno bio nepoznat fenomen visoko-kamatnih stambenih kredita koji su odobravani milijunima Amerikanaca slabije platene sposobnosti, a koji se smatraju jednim od uzroka krize. "Pogotovo nas je iznenadila injencia da su financijski paketi optereeni takvim nenaplativim dugovima bili prodavani irom svijeta, najvie bankama i investicijskim korporacijama.  Kada se zajmovi vie nisu mogli otplaivati, dolo je do krize jer se kredit odjednom teko dobivao".

Robbie Dinwood kae da je prilino okantno vidjeti kako vlada Sjedinjenih Drava – kako kae – nacionalizira banke, a s njima i dugove milijuna ljudi.  Meutim, malo je onih koji se u inozemstvu tome protive jer se svi boje lananog irenja krize na druge zemlje – kae ovaj novinar iz kotske.