Na burzama u Aziji i danas se nastavlja pad cijena dionica koji je juer potresao trita diljem svijeta. Vodei burzovni pokazatelj u Japanu, Nikkei indeks, danas je ve pao za 5 posto nakon jueranjih 4 posto. Najvee padove juer su doivjele burze u Europi i u zemljama u razvoju. Svih 18 zapadnoeuropskih burzi doivjelo je jak pad cijena dionica – u Parizu 9, u Frankfurtu 7 i u Londonu za gotovo 9 posto, to je najvie za tu burzu u zadnjih dvadesetak godina. Ruski burzovni indeks pao je za 19 posto, a i u Rusiji i u Brazilu poslovanje je nakratko bilo obustavljeno.

Panina prodaja dionica uslijedila je nakon vikenda u kojemu je nekoliko sredinjih banaka poduzelo korake u cilju spreavanja povlaenja uteevina iz banaka. Akcijama vlada spaene su jedna njemaka i jedna nizozemska banka. Euro – moneta koja se koristi u 12 zemalja Europske unije – juer je pao za rekordnih 6 posto u odnosu na japanski jen, a jako je pao i u odnosu na dolar, najnie u zadnjih 14 mjeseci. Zlatu je cijena skoila za 5 posto, a nafti pala na ispod 89 dolara po barelu, najnie u zadnjih 8 mjeseci.

U New Yorku, industrijski prosjek Dow Jones ponedjeljak je zavrio s 370 bodova manje i, po prvi put nakon etiri godine, ispod 10 tisua. No, to je bio oporavak u odnosu na 800 bodova koliko je izgubio ranije tokom dana. Ekonomisti oekuju brzu akciju na smanjenju globalnih kamatnih stopa kao dio koordinirane strategije odravanja rasta ekonomija. Mnogi strunjaci kau da je ameriko gospodarstvo ve 'otklizalo' u recesiju s obzirom da je burza izgubila 30 posto u odnosu na listopad prole godine, a i malopotronja se usporava.

Predsjednik Europske sredinje banke Jean-Claude Trichet izjavio je da e europskim bankama biti osigurana financijska sredstva ako e to biti neophodno za njihovo spaavanje. Inae, petnaest ministara financija Europske unije okupilo se na dvodnevnoj raspravi u Luksemburgu u cilju koordinacije odgovora na financijsku krizu. Nekoliko europskih zemalja, ukljuujui Irsku, Grku i Njemaku, ve je obealo neogranieno jamstvo vlade za tedne uloge graana.

U meuvremenu, na Islandu, premijer Geir Haarde objavio je da je ta zemlja sueljena s moguim bankrotom zbog kreditne krize. Islandski premijer je parlamentu poslao prijedlog vrlo jakih hitnih mjera koje bi omoguile vladi da preuzme kontrolu nad bankama.

A, u Sjedinjenim Dravama, dunosnici potiu financijske institucije da ponu ponovno izdavati zajmove. Sredinja banka je objavila da e udvostruiti koliinu novca dostupnog bankama na 900 milijardi dolara do kraja ove godine u sklopu svog programa hitne zajmovne pomoi.  U meuvremenu, najblii financijski savjetnici predsjednika Busha kau da rade na raznim nainima obnavljanja povjerenja u financijska trita. Dunosnici ministarstva financija najavili su mogue odravanje skupa ministara financija skupine G-7 u Washingtonu, kako bi se planirao koordinirani odgovor na krizu.

S globalnim stezanjem kredita i – kako izgleda – sve brim padom cijena dionica, korporacijski ekonomisti u Sjedinjenim Dravama u sve veem broju izraavaju miljenje da je ameriko gospodarstvo u recesiji. Na skupu Nacionalne udruge za poslovnu ekonomiju, u Washingtonu, juer se ulo da, s daljnjim padom cijena na stambenom tritu, zamrznutim kreditnim tritima i usporavanjem malopotronje, pitanje vie nije je li gospodarstvo u recesiji nego koliko e ona trajati. Prema ekonomskim prognozama, najbolji mogui ishod je blagi porast gospodarskog rasta u 2009. s 2,7 posto rasta u drugom tromjeseju te godine.