Ameriki glasai arapskog podrijetla vrlo su slinih stajalita s drugim Amerikancima po pitanjima koja se tiu unutranje politike – ekonomije, radnih mjesta, zdravstvene skrbi i obrazovanja. 

Meutim, anketa koju je provela privatna organizacija za ispitivanje javnog mnijenja Zogby International, otkrila je da nezadovoljstvo nainom na koji administracija predsjednika Busha provodi vanjsku i unutranju politiku nagriza temelje Republikanske stranke meu arapsko-amerikim glasaima. 

James Zogby, inae brat Johna Zogbyja iz grupe Zogby International, direktor je Arapsko-amerikog instituta koji je zatraio ovu anketu. On kae da rezultati ankete potvruju vaan ideoloki obrat meu ovim glasaima: "Tlo pod Republikanskom strankom se uruilo. Od 2000. godine njihova se mo prepolovila. A to ne iznenauje. Ako provodite lou politiku, onda dobivate i loe rezultate".

James Zogby istie da je u amerikim predsjednikim izborima 2000. godine ukupni glas arapsko-amerikih biraa za Georgea Busha iznosio 44 posto, a za Ala Gorea 39 posto. No, prema anketi, ove godine taj se rezultat. 54 posto arapsko-amerikih biraa podrava Obamu, a 33 posto McCaina.

Zogby kae da bi glasovi arapsko-amerikih biraa mogli imati odluujuu ulogu u saveznim dravama koje imaju mnogo neopredjeljenih glasaa, a gdje je utrka izmeu demokrata i republikanaca vrlo tijesna: "Mislim da e njihov glas imati vrlo znaajan utjecaj na ishod izbora u Michiganu – zato obje kampanja poklanjaju toliko pozornosti arapsko-amerikim glasaima u toj saveznoj dravi. Oni ine etiri do pet posto glasakog tijela. U Michiganu e ove godine biti tijesno, stoga e ova amerika populacija biti odluujua. Isto vrijedi i za Virginiju, Ohio, a moda i za Floridu i Pennsylvaniju".

U dravama s jo neopredijeljenim glasaima na istoku Sjedinjenih Drava, Virginiji i Ohiou, arapsko-ameriki glasai ine gotovo dva posto birakog tijela. Najvanija pitanja za njih, prema anketi, su zaposlenost i ekonomija te rat u Iraku, mir na Srednjem istoku i zdravstvena skrb, kae Zogby. Prema posljednjem popisu stanovnitva, u Sjedinjenim Dravama danas ivi skoro tri i pol milijuna Amerikanaca arapskog podrijetla. Dvije treine njih ivi u svega deset saveznih drava.

Nadine Wahab, direktorica za odnose s javnou u Arapsko-amerikom institutu kae da su oni, kao grupa, vrlo aktivni na politikom planu:"Imamo puno vei postotak registriranih glasaa – preko 80 posto. Na treem smo mjestu, odmah iza idovske i afro-amerike zajednice. A to se tie odaziva biraa, takoer smo vrlo aktivni kao zajednica– on iznosi oko 60 posto".

Arapsko-ameriki institut ve 20 godina radi na graanskom i politikom osnaivanju Amerikanaca arapskog podrijetla, sponzorirajui kampanje za registraciju glasaa i informiranje biraa, ukljuujui i veeri s kandidatima, koje lanovima ove zajednice pruaju priliku da se susretnu s kandidatima iz obje stranke i pitaju ih to god ih zanima.

Kongresnik iz Demokratske stranke, Jim Moran iz Virginije, kae da ga se uee Amerikanaca arapskog podrijetla u amerikom politikom procesu jako dojmilo: "Od kljune je vanosti da jedna zajednica u Sjedinjenim Dravama, kao to je arapsko-amerika, bude dio demokratskog procesa – da moe na njega utjecati, ali ga ponegdje i mijenjati, jer i to je potrebno, a nee se dogoditi ako birai ne reagiraju".

Jim Moran kae da bi zbog toga arapsko-ameriki i muslimanski birai trebali podsjetiti onog kandidata koji e pobijediti na predsjednikim izborima u studenom da su, kao ameriki graani, odigrali svoju ulogu i da od njega oekuju da reagira na njihove zahtjeve. Jedan uspjean primjer toga je podrka za demokratskog i republikanskog kongresnika u sjevernoj Virginiji: nakon to su se arapsko-ameriki glasai angairali u njihovim kampanjama, oba su kongresnika podrala izgradnju novog islamskog centra u ovoj regiji.