![[insert caption here] [insert caption here]](http://www.voafanti.com/gate/big5/www.voanews.com/croatian/images/Republicans-Palin.jpg) |
Bristol Palin
|
Bristol Palin, sedamnaestogodi nja
k i republikanske dopredsjedni ke kandidatkinje Sarah Pelin, jedna je od oko
750 tisu a ameri kih tinejd erki koje zatrudne svake godine. etiri od svakih pet ovih trudno a nisu
planirane. Ve ina ameri kih kola pru a
svojim u enicima neku vrstu seksualnog obrazovanja, koje je ve inom stavlja
naglasak na apstinenciju i sprije avanja seksualno prenosivih bolesti, mada neki
od ovih programa takodjer uklju uju i podu avanje o kontracepciji. No, dru tveni i kulturni pritisci e i su
imbenici koji utje u na to ho e li tinejd eri postati seksualno aktivni ili
ne, i kao rezultat toga mo da zatrudnjeti.
Roditelji i obrazovni djelatnici tra e na ine da sprije e tinejd erske
trudno e.
Maj instvo nikada nije lagano, no maj instvo je natjeralo tinejd erku Faliciu
Barajas da odraste vrlo brzo. Bilo joj
je samo 17 godina kada je rodila k er Zoe.
Sje a se da je u to vrijeme mislila da je odgajanje novoro ene bebe, dok
je jo uvijek samu sebe smatrala djetetom, bilo stra no: "Bilo je to iskustvo prepuno
izazova, jer nisam znala to da radim, i kako e to sve na kraju ispasti. Bila mi je u asna pomisao da sam trudna."
Dvije i pol godine kasnije njena je pri a vrlo
uspje na. U svibnju je zavr ila srednju
kolu, i planira krenuti na fakultet ove jeseni. Ka e da su joj podr ka njenog partnera, oca njene k erke, kao i
njene obitelji pomogli da se odr i na pravom putu: "Zoin otac je vrlo anga iran na njenom odgoju, a podr avao
je i mene i poticao me da ostanem u koli.
Moja mama i baka uvale su Zoe i pomagale me savjetima, to je bilo
odli no."
No, njena
pri a nije uobi ajena. Trudno a je
vode i razlog zbog kog djevojke napu taju srednju kolu, a manje od jedne
tre ine ih se vrati natrag. Naj e e
ove djevojke, kao i njihova djeca, ive u siroma tvu i na socijalnoj
pomo i. Najve a stopa trudno a kod
tinejd erki je medju djevojkama latino ameri kog podrijetla, i dvostruko je
ve a nego me u bilo kojom drugom manjinom u Sjedinjenim Dr avama. U Denveru, oko 80 posto svih trudnica u dobi
od 15 do 17 godina, ine djevojke latino ameri kog podrijetla. Organizacija za prevenciju trudno e medju
tinejd erkama iz Denvera radi na tome da se ove statistike promjene.
Oko 35 djevojaka i njihovih roditelja do li
su na skup kojeg je organizirala skupina
Latinas of Vision, jedan od ogranaka organizacije za prevenciju
trudno e medju tinejd erkama. Ukupno
est organizacija udru ile su snage u ovom partnerstvu, te nude predavanja,
posebne radionice za roditelje, te diskusije u u ionicama. Cilj svih ovih progama je odvratiti mlade
djevojke, latino ameri kog podrijetla, od prerane trudno e.
Kenia Morales, koordinator pri
ovoj organizaciji, obja njava da latino djevojke pru aju informacije drugim
djevojkama iz njihove zajednice, to je
odli an na in da se dopre do ovih mladih djevojaka. To je ono to nam treba, da lanovi ove zajednice poma u
drugim lanovima te iste zajednice, dodaje ona.
Program ide i dalje od osnovnog
seksualnog obrazovanja, te u i djevojke aktivizmu. Pro le godine, lanice grupe Latinas of Vision govorile su
pred kolskim odborom o potrebi distribucije kondoma. Tako er su odr ale i infomativno okupljanje u svojim kolama na
temu trudno e medju tinejd erkama.
Srednjo kolku Diane Amaya
odgojila je samohrana majka. Ka e
da ovaj program djevojkama pru a vrlo va ne lekcije, a me u njima i kako se
za tititi od ne eljene trudno e, kako biti dio zajednice, i sudjelovati u
svakodnevnom ivotu te zajednice.
Ove godine, Amaya i njeni
prijatelji se nadaju da e izdati asopis, i nastavit s dr anjem govora o
potrebi distribucije kondoma u kolama.
I, dok je s u enicima lako
razgovarati o ovim temama, to nije ba lagan pothvat kad su u pitanju njihovi
roditelji, ka e Selena Garcia, voditeljica programa za roditelje, dodaju i da je
seks neugodna tema za ve inu obitelji.
A za obitelji latino ameri kog podrijetla, koje su ve inom katoli ke
vjeroispovjesti, ova tema je osobito te ka.
Mnoge obitelji, obja njava Garcia, ne o ekuju da e ikada morati
razgovarati o seksu prije braka: "Roditelji su vrlo zabrinuti, jer mnogi od njih dolaze iz
sela u Meksiku, i razmi ljaju na druga iji na in. Oni o ekuju da e im se djeca udati i tek onda imati djecu, dakle
na tradicionalan na in."
Garcia
dodaje da ona poti e roditelje da razgovaraju sa svojom djecom o tome to se od
njih o ekuje, ali da ih istovremeno i savjetuju ukoliko djeca odlu e stupiti u
sekusalne odnose ranije.
Felicia Barajas imala je seksulano
obrazovanje u srednjoj koli, ali samo o seksualno prenosivim bolestima, a ne o
trudno i. Ka e da je raduje to sve
vi e informacija dopire do mladih ljudi, naro ito djevojaka latino ameri kog
podrijetla. Dodaje da misli da bi takva
vrsta obrazovanja trebala po eti i prije srednje kole, jer mladi ljudi sve
ranije po inju stupati u seksualne odnose.
Partnerstvo za prevenciju,
dvogodi nji probni program, prikupio je podatke za prvu godinu u svibnju, te se
o ekuje da e u ovom mjesecu objaviti prve rezultate.