Bive komunistike zemlje istone Europe naslijedile su dravne sustave zdravstvenog osiguranja koji su, barem u teoriji, jamili besplatnu zdravstvenu skrb svakom graanu. No, sada, kad te istonoeuropske zemlje prelaze iz neefikasnih socijalistikih sistema na slobodno-trine, medicinska skrb i dalje pati od vrlo loe kvalitete, kau analitiari. U bivim sovjetskim republikama, liberalizaciji zdravstvene skrbi jo uvijek preostaje dug put.

Sustav zdravstvene zatite u Ukrajini uglavnom je ostao neizmijenjen od propasti Sovjetskog saveza. U najveem dijelu ine ga savezne, regionalne i opinske medicinske jedinice koje u potpunosti ovise o financiranju iz dravnog prorauna. Svim je graanima zajamena besplatna zdravstvena skrb, ali mnogi kau da je zdravstveni sustav neefikasan, substandardne kvalitete, te, u velikoj mjeri, korumpiran. Jedna je graanka to slikovito ilustrirala primjerom iz vlastite obitelji: Moja je sestra ve tri dana u bolnici, primljena hitno zbog modanog udara. No, jo ju uope nije pregledao niti jedan lijenik.“ 

Ukrajinski ministar zdravstva Vasil Knjaevi priznaje da sistem treba radikalno reformirati: "Trenutni nain financiranja, iz dravnog prorauna, jednostavno nam ne daje dovoljno sredstava da moemo pruiti adekvatnu zdravstvenu skrb. On ne stvara uvjete u kojima bi medicinske ustanove mogle djelovati kao financijski samodostatni entiteti."

Ukrajinski medicinski djelatnici kau da su frustrirani zbog neadekvatnih plaa, dugog radnog vremena i nepotivanja njihovog rada. Olena, bolniarka, kae: "Jedna je bolniarka zaduena za 30 pacijenata. Radim smjenu od 24 sata, a onda sam tri dana slobodna, kod kue. Plaa mi je 740 hrivni mjeseno, plus mala nadoplata za noni rad. U dolarima, to je oko 120 do 130 dolara mjeseno".

Ministar Knjaevi kae da bi stvaranje sustava zdravstvene skrbi temeljenog na zdravstvenom osiguranju potaklo razvitak privatnog sektora koji ne ovisi o javnom financiranju. Neki pacijenti kau da bi bili voljni plaati za efikasniju strukturu zdravstvene skrbi. Izazovi s kojima je sueljen zdravstveni sustav u Ukrajini ilustrira stanje u veini bivih sovjetskih drava. Zdravstveni sustav Rusije meu najgorima je u industrijaliziranom svijetu. U izvjeu Svjetske zdravstvene organizacije iz 2000. godine, ruski zdravstveni sustav rangiran je na 130. mjestu od ukupno 191 zemlje. U teoriji, Rusi bi trebali primati besplatnu temeljnu zdravstvenu skrb. U praksi, meutim, slau se i pacijenti i strunjaci, ta 'besplatna skrb' je vrlo loe kvalitete, a medicinski djelatnici uglavnom oekuju da im pacijenti plate, pa ak, kojiput, i da ih podmite. Oni loijih primanja posebice su zakinuti u smislu dostupnosti zdravstvene skrbi. Oekivana ivotna dob drastino je opala u Rusiji u zadnjih 15 godina: prosjeni Rus sada moe oekivati da ivi samo 66 godina, itavo desetljee manje nego u veini zapadnih zemalja.