Samo tekst
Pretraga

Do 2042. godine manjine e initi veinsko stanovnivo u Sjedinjenim Dravama

28/08/2008
Ameriki biro za popis stanovnitva - Preuzmite (WM) video clip
Ameriki biro za popis stanovnitva - Gledajte (WM) video clip

[insert caption here]Ameriki biro za popis stanovnitva predvia da e do 2042. godine manjine initi veinsko stanovnivo u Sjedinjenim Dravama. Broj Latinoamerikanaca, koji ine 15 odsto populacije, e se prema oekivanjima, udvostruiti. Novi podaci govore i o mnogo starijoj naciji, koju karatkterie etnika i rasna raznolikost.

Latinoamerikanci bi uskoro mogli da postanu veina u gradu St.Dozef u Misuriju. Koni Bonbrejk je medicinska sestra u okrunom sekretarijatu za zdravstvo.

"Svima je to poznato jednostvano zbog broja Hispanaca koji dolaze svakog dana," kae ona.

Podaci biroa za popis stanovnitva pokazuje da je broj Latinoamerikanaca u tom podruju porastao za skoro 25 odsto. Lusi Timerman, koja je u St.Dozef dola pre tri godine i otvorila svoje preduzee, kae da primeuje promene.

"Hispanosi e ostati ovdje i doi e ih jo."

Taj trend belei se i na nacionalnom nivou. Biro za popis stanovnitva navodi da se oekuje e manjine, koje sada ine treinu amerike populacije, do 2042. biti veina. Do 2050, manjine, ukljuujui Afroamerikance, Latinoamerikance i Azijate inie 54 odsto populacije, od ega e 30 odsto, zbog imigracije i visokog stepena nataliteta, biti Hispanci. ezdeset dva odsto amerike dece bie pripadnici odreene etnike grupe. Loren Guzik, belkinja iz Los Anelesa, kae da je ne uznemirava mogunost da bude pripadnica manjinske grupe.

"Nisam to do sada znala, ali mi ne smeta. Provela sam u Kaliforniji celi ivot tako da sam se navikla. Volim raznolikost."

[insert caption here]Biro takoe predvia brzo staranje stanovnitva. Amerikanaca starih 65 godina i preko e do 2050. biti 88 miliona, odnosno 20 odsto ukupne populacije. Eksperti kau da je, sa istorijskog aspekta, potrebna jedna generacija kako bi se promene absorbovale. Uzimajui u obzir taj podatak, bie potrebno vreme da imigranti, umesto rada u gradskim slubama, u stvari upravljaju gradovima. Vilijam Frej je strunjak za demografiju u Brukings institutu.

"U gradovima kao to je Los Aneles, Hispanci, koji tu dugo ive, imaju veliki uticaj na politiku. Njihov glas je vaan. Kao rezultat njihove moi, U Los Anelesu imamo gradonaelnika, hispanskog porekla."

U narednih nekoliko godina promene bi se mogle dogoditi i u ostalim gradovima, ukljuujui Skrenton u Pensilvaniji, Las Vegas i Denver, gdje se takoe oekuje da e manjine initi veinsko stanovnitvo.

Dananja mlaa populacija predstavlja samo vrh ledenog brega. Za 10, 20 godina ona e predstavljati Ameriku. Ukoliko se nastavi sadanji trend, u Sjedinjenim Dravama e postojati jo vea etnika i rasna raznolikost, a Latinomerikanci e imati znaajniju ulogu.

emailme.gif Poaljite ovaj lanak
printerfriendly.gif Verzija za tampu

  Vest dana
Kondoliza Rajs apeluje na Pakistan da sarauje u istrazi napada u Mumbaju

  Ostali izvetaji
Obama nominovao Bila Riardsona za sekretara za ekonomiju
Amerike autokompanije ponovo trae pomo od Kongresa
Mumbaj oplakuje rtve teroristikih napada
NATO pozvao Beograd i Pritinu da sarauju sa Euleksom
Dord Bu nije oekivao da e voditi zemlju u ratu
Tradicionalni lekovi korisni i u savremenoj medicini
Vraanje ivotinskih vrsta s praga izumiranja