Barak Obama prihvatio nominaciju Demokratske stranke na konvenciji u Denveru, Kolorado

Barak Obama  prvi Afroamerikanac koga je jedna od dvije vodee stranke u SAD nominovala za predsjednika formalno je prihvatio kandidaturu pred vie od 80.000 pristalica na fudbalskom stadionu u Denveru.

Bio je to istorijski trenutak na konvenciji Demokratske stranke, ravno etiri i po decenije od poziva na pravdu i jednakost borca za graanska prava, Martina Lutera Kinga.  

Barak Obama je uprkos brojnim izazovima i estokoj unutarstranakoj borbi sa senatorkom iz Njujorka, Hilari Klinton, uspio da kao prvi afroameriki kandidat jedne od vodeih stranaka, stigne na korak do najznaajnije funkcije u Bijeloj kui.

U govoru kojim je prihvatio kandidaturu, Obama je upozorio na ozbiljnost problema koji ugroavaju “Ameriko obeanje” boljeg ivota za naredne generacije – navodei da vlada nije odgovorna za sve nedae, ali je neadekvatan odgovor savremenim izazovima direktan rezultat promaene politike pod predsjednitvom Dorda Bua.

Vie od 80.000 Obaminih pristalica na stadionu Denver Bronkosa, Invesco field

“Ameriko, mi smo bolji nego to smo bili u posljednjih osam godina. Mi smo bolja drava… 4. Novembra moramo ustati i rei – osam godina je bilo dosta”, kazao je Obama, navodei da njegov suparnik Mekejn, podrkom za 90 odsto Buove politke, nudi Americi tek desetinu mogue promjene.   

Odgovarajui kritiarima koji njegovo relativno neiskustvo stavljaju u kontekst nacionalne bezbjednosti – Obama je optuio tandem Bu-Mekejn da su aktuelnom spoljnom politikom upropastili zaostavtinu generac ija demokrata i republikanaca.

Obama namjerava da povrati ugled SAD u svijetu. Najavljuje da e odgovorno okonati rat u Iraku i borbu protiv Talibana i Al Kaide u Avganistanu. Obnovie vojsku na nain da odgovori buduim izazovima i pojaati diplomatiju koja e sprijeiti Iran da se domogne nuklearne bombe.

“Stvoriemo nova partnerstva da odgovorimo na prijetnje 21. stoljea: terorizam, nuklearnu proliferaciu, siromatvo, genocide, klimatske promjene i zaraze. Povratiu na ugled tako da Amerika ponovo bude najbolja nada za sve koji su posveni slobodi, miru i boljoj budunosti”, kazao je Obama.

Kada je u pitanju ekonomska politika, senator iz Ilinoja je najavio smanjenje poreza za 95 odsto populacije, a ukidanje poreskih olakica kompanijama koje zatvaraju pogone u Americi i izmjetaju ih u druge zemlje. Rekao je da e podsticati mala preduzea koja e pomoi stvaranje visokotehnolokih i dobro plaenih poslova sjutranjice. 

“Zarad nae ekonomije, bezbjednosti i budunosti planete, kao predsjednik postaviu jasan cilj – za 10 godina staviemo taku na zavisnost od uvoza nafte sa Bliskog istoka”, kazao je Obama najavljujui invsticije u obnovive izvore energije i biogoriva, to e stvoriti pet miliona radnih mjesta koja nee moi da budu izmjetena izvan zemlje.  

Al Gor, bivi potpredsjednik SAD i dobitnik Nobelove nagrade za mir

Obamu su na finalnoj veeri konvencije, ovdje u Denveru, podrali predsjednik stranke Hauard Din, nekoliko guvernera amerikih saveznih drava, unuka republikanskog predsjednika Dvajta Ajzenhauera, Sjuzen i bivi potpredsjednik, dobitnik Nobelove nagrade za mir, Al Gor, koji je ovako pojasnio zbog ega je Americi potrebna promjena koju nudi Obama:

"Potrebna je promjena od pristupa Bua, ejnija i Mekejna koji je upropastio ekonomiju, prekinuo potjeru za teroristima koji su nas napali i prerasporedio vojsku radi invazije na zemlju koja nas nije napala; potrebna je promjena jer su ignorisali princip koji je ustanovio jo Dord Vaington – da se zarobljenici ne podvrgavaju torturi, jer to donosi sramotu i kalja ugled drave", podsjetio je Gor i upozorio da e naredni predsjednik imenovati trojicu sudija Vrhovnog suda i direktno uticati na pravo ene da odlui o prekidu trudnoe.   

Krucijalnu podrku Obama je dobio u prethodna dva dana od Hilari i Bila Klintona, koji su pozvali 18 miliona biraa koji nisu glasali za Obamu na primarnim izborima da ga bezuslovno podre 4. novembra.

Delegatima na “otvorenoj konvenciji” obratio se, jo jednom, nenajavljeno, potpredsjedniki kandidat Dozef Bajden, najavljujui nekoliko obinih ljudi inspirisanih kampanjom Baraka Obame uz obeanje da e se, ako on i Obama pobijede na izborima, glasovi obinih ljudi uvijek uti.
 
Pred senatorom iz Ilinoja je sad jo 68 dana da one koji su jo sumnjiavi u njegove kvalitete ubijedi da podre tandem Obama Bajden na predsjednikim izborima.

Njegov protivnik, senator iz Arizone, Don Mekejn, navodno je ve odluio o republikanskom kandidatu za potpredsjednika.

Njegovo ime trebalo bi da saopti tokom dana na mitingu u saveznoj dravi Ohajo, jednoj od onih koje bi u novembru mogle da odlue pobjednika.