Samo tekst
Pretraga

SAD: Stav javnosti prema vierasnim porodicama jo uvek se menja

07/09/2008
Vierasnost u SAD - Preuzmite video clip
Vierasnost u SAD - Preuzmite (WM) video clip
Vierasnost u SAD - Gledajte (WM) video clip

[insert caption here]I dok rastu, Migel i Alehandro ive u zemlji koja postaje vierasna. Ameriki biro za popis stanovnitva nedavno je saoptio da se sve vei broj Amerikanaca identifikuju kao potomci dve ili vie rasa.

arls Spierman i Nensi Brnet su u braku devet godina.

«Kad izadjemo znamo da nas ljudi vide kao crnako belaki par. U kui mi smo jednostavno par i razmiljamo o problemima i prilikama poput bilo kog drugog para.»

U predgradju Vaingtona gde Spierman i Brnet ive, njihov brak bi bio ilegalan pre 1967.godine. Tada je Vrhovni sud ukinuo zabranu medjurasnog braka. Riard i Mildred Laving, takodje gradjani Virdinije, vodili su tu bitku.

«Bilo je to vrlo hrabro. Bio je to zavetanje ljubavi, hrabrosti i pravne profesije, kojim je otvoren put promenama nastalim u poslednjih 40 godina.»

Spiermen i Brnet, kojima je ovo drugi brak, kau da bi, da su se ranije sreli, i tada venali, ali ona ukazuje da je to mogao biti vei izazov.

«Poto sam poreklom iz konzervativnijeg, manjeg grada u mladosti nisam poznavala vei broj Afroamerikanaca. Ne mogu da kaem kako bi moja porodica u to vreme prihvatila razliku koju sada prihvata.»

40-godinja Rejel Lerman zna ta znai biti Afroamerikanac u preteno belakoj zajednici.

«Za veliki broj ljudi ja sam bila jedina Afroamerikanka, te sam se uvek tako i oseala,» kae ona.

Medjutim, majka joj je bila belkinja. Rejel se pre sedam godina udala za Aleksa Dijaza Aspera. Imaju trogodinje blizance Alehandra i

«Ljudi esto reaguju na njihov izgled, jer je kontrast oigledan. Obino belci kau: Kako se to dogodilo? Jedan je na tatu, drugi na mamu.»

Uprkos takvim komentarima Rejel Lerman, iji je otac iz Nigerije, kae kako veruje da e njena deca imati bolje iskustvo, jer ive u Vaingtonu, dok je ona provela detinjstvo u predgradju Bostona sedamdesetih godina:

«Imati vierasno poreklo rase bilo je neto to mnogi ljudi nisu razumeli. To nije bilo kao sluaj glumice Hali Beri danas. Nije bilo ni predsednikog kandidata vie rasne pripadnosti.»

Dobitnica Oskara Hali Beri i superzvezda golfa Tajger Vuds, koji potiu iz meovitog braka, bili su slavne linosti u Americi.

«Ovaj koncept crnog i belog je veoma vetaka tvorevina posebno u Americi. Amerikanci poinju da shvataju da ne postoje samo dve rase ve da ima vie rasa u ovoj zemlji.»

Dijaz Asper je kubanskog porekla. On i Rejel Lerman podiu svoja dva sina sa fokusom na Latino kulturu i jezik ime e, kako veruju, prevazii rasne barijere.

I mada je Rejel Lerman zabrinuta da bi deaci jednog dana mogli da budu izloeni diskriminaciji zbog svog hispanskog porekla, u raznolikom delu Vaingtona gde sada ive, oni se savreno uklapaju.

«Nadam se da e se generalno oseati vie integrisanim u ameriko drutvo nego to je to bio sluaj sa mnom. I da e manje oseati pritisak da budu jedno ili drugo.»

I dok rastu, Migel i Alehandro ive u zemlji koja postaje vierasna. Ameriki biro za popis stanovnitva nedavno je saoptio da se sve vei broj Amerikanaca identifikuju kao potomci dve ili vie rasa.

emailme.gif Poaljite ovaj lanak
printerfriendly.gif Verzija za tampu

  Vest dana
Kondoliza Rajs apeluje na Pakistan da sarauje u istrazi napada u Mumbaju

  Ostali izvetaji
Obama nominovao Bila Riardsona za sekretara za ekonomiju
Amerike autokompanije ponovo trae pomo od Kongresa
Mumbaj oplakuje rtve teroristikih napada
NATO pozvao Beograd i Pritinu da sarauju sa Euleksom
Dord Bu nije oekivao da e voditi zemlju u ratu
Tradicionalni lekovi korisni i u savremenoj medicini
Vraanje ivotinskih vrsta s praga izumiranja